Akademik Lujo Margetić
Autor istražuje ustanovu pristava u našim srednjovjekovnim vrelima, osobito Vinodolskom zakonu, Poljičkom statutu i ostalim statutima hrvatskog priobalja kao i na području uže Hrvatske i interpretira vijesti o njemu u diskusiji s tezama drugih autora.
Autor dokazuje da se naziv i pojam pristava pojavio najprije na ugarskom pravnom području (uključujući srednjovjekovnu Slavoniju) i da je iz njega obilno preuzet u užu Hrvatsku, mnogo manje i mnogo kasnije u Bosnu, a još manje u Srbiju. U ostalim slavenskim pravnim područjima taj naziv u srednjem vijeku u pravilu nije zabilježen.
Kako je naziv pristav nedvojbeno slavenski, autor dokazuje da su ga Mađari, zajedno s mnogim ostalim javnopravnim nazivljem preuzeli iz postsvetopukove Moravske koncem 9. i početkom 10. stoljeća, kada su, pružajući pomoć jednome od Svetopukovih sinova (i to onom koji je vladao jugoistočnom Moravskom) u njegovoj borbi za vlast s bratom, “urasli” u tu državu preuzevši njezinu organizaciju. O tome svjedoči neobično velika količina slavenskih javnopravnih naziva u mađarskom jeziku, uključujući i naziv pristav.
Ključne riječi: pristav, srednji vijek