Doc. dr. sc. Robert Podolnjak
Neuspjeh predloženog europskog Ustava i zaustavljanje procesa njegove ratifikacije učinilo je upitnim konstitucionalizaciju EU u jednog cjelovitom dokumentu, a istodobno je izostala institucionalna prilagodba europskih institucija znatno većem broju država članica. Kako daljnje proširenje EU nije izgledno dok se ne riješi pitanje ratifikacije Ustava, Republika Hrvatska suočena je s mogućnošću “zamrzavanja” njezina pristupa članstvu Unije za dogledno vrijeme. U ovom radu analiziraju se moguće opcije ustavne budućnosti EU i procjenjuje se koja bi među njima mogla biti najprihvatljivija sa stajališta Republike Hrvatske. Najvažnije opcije koje se izlažu jesu: mogući nastavak ratifikacije postojećeg ustavnog teksta, ponovno pregovaranje o novom ustavu, opcija stvaranja “federalne” ustavne jezgre, zagovaranje izgradnje Unije bez ustava, izmjene Ugovora iz Nice te moguća ratifikacija “ustavnog nukleusa”, odnosno I. dijela predloženog Ustava. Autor razmatra predloženu opciju ratifikacije nekih amandmana na postojeće ugovore u obliku pristupnog ugovora s Hrvatskom kao pragmatičnu opciju jedne potrebne i minimalne institucionalne prilagodbe EU. Ta je opcija vrlo “zavodljiva” sa stajališta hrvatskih interesa, ali autor smatra da bi sa stajališta konstitucionalizacije europskog pravnog poretka najprihvatljivija opcija bila ratifikacija prvoga dijela ustavnoga ugovora.
Ključne riječi: Europska unija, Ustav EU, Hrvatska, proširenje EU