Zapovjednik broda – punomoćnik brodara po zaposlenju
Prof. dr. sc. Jakša Barbić
Raspravlja se na kojim se pravnim osnovama može zastupati brodara. Navodi se da je povjeravanje nekome da obavlja određene poslove samo jedna od tih osnova. Naglašava se da u pogledu osnova za zastupanje brodara vrijedi što i za zastupanje drugih osoba.
Iznosi se gospodarska potreba da se za zastupanje posebno pravnih osoba prihvate i takvi oblici zastupanja koje je stvorila poslovna praksa i za to daju razlozi. Prikazuje se kako je to riješeno kod nas u posljednjih pola stoljeća. Naglašava se da je isto malo izmijenjeno pravilo usprkos brojnim promjenama propisa održano do danas. Ono odgovara potrebama prakse kako su se one pokazale kod nas i u drugim zemljama.
Navode se primjeri sudskih odluka u kojima je utvrđeno tko su sve punomoćnici po zaposlenju. Daju se mjerila za određenje opsega ovlasti za zastupanje. Ističe se da je za to bitno shvaćanje u poslovnoj praksi pa se time štite treći koji su u dobroj vjeri. Navodi se pod kojim uvjetima ograničenja ovlasti za zastupanje djeluju prema trećim osobama.
Razmatraju se ovlasti zapovjednika broda i zaključuje da je on punomoćnik po zaposlenju brodara za čije ovlasti vrijedi sve što i za druge takve punomoćnika. Ističe se da se njegova ovlast za zastupanje brodara unosi u nacionalne zakone ali da bi prema shvaćanju pomorske poslovne prakse bila takva i da nije u njima prihvaćena.
Ključne riječi: zapovjednik broda; zastupanje; punomoćnik po zaposlenju
Puni tekst članka dostupan je na
http://hrcak.srce.hr/file/28445