Stefan Zimmermann, Andreas Schmitz-Vornmoor

Europa je doista na putu sve većega pravnog ujednačavanja. To se odnosi i na funkciju i na djelatnost javnih bilježnika. Tempo ujednačavanja različit je, ovisno o tome koliko je pojedina materija koju treba regulirati bliska načelu slobodnog kretanja roba i usluga. Statusna pitanja javnobilježničke službe su pri tome područje oko kojeg se vodi posebno teška bitka. Isto vrijedi i za obranu nacionalnih propisa o obliku i nadležnostima. Na zajedničku Europu u smislu jedinstvenoga pravnog prostora vjerojatno ćemo čekati još desetljećima, tradicije su i suviše različite. Tamo gdje prevladava pravma kontinentalno-europska tradicija prevladava u europskoj regulativi, prije se s gledišta notarijata možemo složiti s pravnim ujednačavanjem. Jer samo se kroz posebne funkcije javnobilježničke službe latinskog tipa i javnobilježničke ovršne isprave mogu u pravno-ekonomskom i pravno-političkom smislu ostvariti one vrijednosti kojima kao najvišima na području zaštite građanina i potrošača mora težiti moderna pravna država. Pravno ujednačavanje mora služiti zaštiti individualnih interesa građanina i olakšanju primjene prava. Stoga bi se javni bilježnici trebali pojačano uključivati u razmatranja o pravnom ujednačavanju na području Europske unije. Time se s gledišta notarijata, povijesno gledano, zatvara krug koji svoje ishodište ima u kontinentalno-europskoj tradiciji rimskog i napoleonskog prava – i to iznad trenutno važećih nacionalnih europskih granica.

Ključne riječi: javnobilježnička služba, harmonizacija, ujednačavanje, Europska unija

Cijeli tekst dostupan na