Ocjena vertikalnih koncentracija Europske komisije nakon stupanja na snagu smjernica za ocjenu nehorizontalnih koncentracija – na primjerima odluka TomTom/Tele Atlas i Nokia/NAVTEQ
Tea Jagić
Autor daje pregled razvoja pravnih pravila, važnih odluka Europske komisije i presuda Sudova u ocjenama koncentracija u Europskoj uniji, fokusirajući se na modernizirani pristup u ocjeni koncentracija koji je nastao 2004. godine. Nadalje, u radu se razjašnjava podjela nehorizontalnih na vertikalne i konglomeratne koncentracije te njihovi specifični pozitivni i možebitni negativni učinci,
s posebnim osvrtom na pretpostavku prevage pozitivnih nad negativnim učincima takvih koncentracija. Nadalje, autor detektira, na primjerima odluka u postupku ocjene koncentracija na tržištu novih tehnologija između poduzetnika TomTom/Tele Atlas i Nokia/NAVTEQ, eventualne negativne učinke koji bi se, prema mišljenu Europske komisije, mogli javiti nakon provedbe predmetnih vertikalnih koncentracija, iako u konačnici sukladno odluci Europske komisije oni nisu mogli znatno utjecati na učinkovito tržišno natjecanje. Konačno, u svjetlu neznatnog
broja zabranjenih koncentracija uopće, a upravo zbog činjenice da one u većini slučajeva ne mogu znatno ograničiti tržišno natjecanje, zbog nepobitne činjenice da vertikalne koncentracije omogućavaju nastanak velikog opsega koristi, s posebnim naglaskom na inovacije, autor drži da ne postoji vjerojatnost da će, posebice na tržištu novih tehnologija, u vrijeme prijave namjere koncentracije one proći na “SIEC-u” i trostrukom testu (sposobnosti/motiva/utjecaja), te će zbog toga biti
zabranjene. Takve će koncentracije rezultirati koristima u obliku inovacija te će imati pozitivne učinke na tržišno natjecanje, odnosno u konačnici na potrošače.
s posebnim osvrtom na pretpostavku prevage pozitivnih nad negativnim učincima takvih koncentracija. Nadalje, autor detektira, na primjerima odluka u postupku ocjene koncentracija na tržištu novih tehnologija između poduzetnika TomTom/Tele Atlas i Nokia/NAVTEQ, eventualne negativne učinke koji bi se, prema mišljenu Europske komisije, mogli javiti nakon provedbe predmetnih vertikalnih koncentracija, iako u konačnici sukladno odluci Europske komisije oni nisu mogli znatno utjecati na učinkovito tržišno natjecanje. Konačno, u svjetlu neznatnog
broja zabranjenih koncentracija uopće, a upravo zbog činjenice da one u većini slučajeva ne mogu znatno ograničiti tržišno natjecanje, zbog nepobitne činjenice da vertikalne koncentracije omogućavaju nastanak velikog opsega koristi, s posebnim naglaskom na inovacije, autor drži da ne postoji vjerojatnost da će, posebice na tržištu novih tehnologija, u vrijeme prijave namjere koncentracije one proći na “SIEC-u” i trostrukom testu (sposobnosti/motiva/utjecaja), te će zbog toga biti
zabranjene. Takve će koncentracije rezultirati koristima u obliku inovacija te će imati pozitivne učinke na tržišno natjecanje, odnosno u konačnici na potrošače.
Ključne riječi: nehorizontalne koncentracije; vertikalne koncentracije; Europska unija; tržište novih tehnologija; inovacije
Puni tekst dostupan