Petar Miladin

Kritički se raspravlja o primjeni čl. 366. ZTD-a de lege lata te se daju prijedlozi de lege ferenda. Tužba na pobijanje odluke glavne skupštine s naslova čl. 366. ZTD-a nije sretno rješenje svodi li se sav problem na to da nove dionice nisu izdane za primjereni iznos. Pođe li se od toga da tada u pravilu nije narušeno članstvo nego puka subjektivnoimovinska pozicija dioničara, problem primjerenosti iznosa za koji se izdaju nove dionice treba de lege ferenda rješavati u izvanparničnom umjesto u parničnom postupku. Ostale sadržajne i postupovne povrede odluka glavne skupštine o povećanju temeljnog kapitala ulozima uz isključenje prava prvenstva trebaju i de lege ferenda zadržati zaštitu s naslova čl. 360. st. 1. ZTD-a. Na tom tragu treba izmijeniti i dopuniti čl. 366. ZTD-a funkcionalno srodne odredbe čl. 532., čl. 562., čl. 550.k ZTD-a, o kojima se također kritički raspravlja sa stajališta de lege lata te se daju prijedlozi de lege ferenda. Bliskost je posebice prisutna između povećanja temeljnog kapitala unošenjem poduzeća u društvo i pripajanja, spajanja te podjele s preuzimanjem. U svim tim slučajevima izričito ili faktično isključeni izdavateljevi dioničari – u vezi s njihovim pravom prvenstva upisa novih dionica – izloženi su riziku precjenjivanja uloga na ime kojeg društvo preuzimatelj povećava svoj temeljni kapital kako bi provelo statusnu promjenu odnosno pribavilo tuđe poduzeće ili pogon. Uočavaju se postojeći normativni deficiti i zaključuje se da ih de lege ferenda treba otkloniti te se u tom smislu nude rješenja. Komisija za trgovačko pravo udruge njemačkih odvjetnika (DAV) izradila je prijedlog izmjena i dopuna njemačkog AktG-a koji je instruktivan i sa stajališta hrvatskog prava jer je njemačko pravo služilo kao uzor ne samo pri izradi osnovnog teksta ZTD-a nego i njegovih kasnijih izmjena i dopuna. Taj prijedlog i reakcije koje je na njega dala njemačka pravna književnost dobar su temelj za raspravu o problemima koji u tom smislu tište i hrvatsko pravo de lege lata.

Ključne riječi
pravo prvenstva; isključenje prava prvenstva; pobojne odluke glavne skupštine; pripajanje; izvanparnični postupak

Puni tekst dostupan na