Wilhelm Brauneder
Sažetak
U prvomu dijelu rada autor razmatra značenje austrijskoga Općega građanskoga zakonika (OGZ) iz 1812. godine u odnosu na druge rane kodifikacije te s obzirom na pravnoteorijske zasade njegova doba zbog kojih je bio određivan kao dio ustava (“Verfassung”), kao osnovni ili kao temeljni zakon (Grundgesetz, Fundamentalgesetz). Nastavak rada polazi od činjenice brojnih službenih prijevoda OGZ-a što su se pojavile ubrzo po njegovu stupanju na snagu, zbog čega su svi narodi Habsburške Monarhije Opći građanski zakon mogli doživljavati kao vlastiti, zasebni zakon. Slijedom toga, OGZ nije samo značajan prinos austrijskom privatnom pravu već i pravima svih naroda Monarhije, što je također bilo omogućeno nomotehničkim pristupima koji su mu davali određeni stupanj elastičnosti u pogledu prostornih i vremenskih odrednica.
Ključne riječi
pravna povijest; Austrija; Habsburška Monarhija; kodifikacija; privatno pravo; građansko pravo; teorija prava
Puni tekst dostupan na
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=171859