Intra-EU Cross-Border Platform Work: Hiding Issues of Undeclared Work
Dr. Jean-Philippe Lhernould, Professor, Faculty of Law and Social Sciences, University of Poitiers, 2 rue Jean Carbonnier – Bât A 1 – TSA 81100, 86073 Poitiers Cedex 9, France; jean-philippe.lhernould@univ-poitiers.fr; ORCID ID: orcid.org/0000-0001-7871-1353
Summary
The aim of this paper is to demonstrate that cross-border platform work raises specific issues with regard to undeclared work understood as income which is totally or partially declared in a country by the cross-border platform worker for the purpose and/or with the result of evading the law of another country. The complexity of EU regulations applying to cross-border situations and the lack of efficient information-sharing processes between countries enhance the risks of this form of undeclared work by platform workers both from the perspectives of social security law and of labour law. The question whether rules determining the social security legislation applicable under Regulation (EC) No 883/2004 are in line with rules on free movement of services is also discussed.
Keywords: cross-border platform work; undeclared work; Regulation 883/2004; Regulation (EC) No 593/2008; free movement of services
Hrčak ID: 244582
URI: https://hrcak.srce.hr/244582
Pages: 455-479
________________________________________________________________________________________________
Prekogranični platformski rad unutar EU-a: prikrivanje problema neprijavljenog rada
Dr. sc. Jean-Philippe Lhernould, profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Poitiersu, 2 rue Jean Carbonnier – Bât A 1 – TSA 81100, 86073 Poitiers Cedex 9, Francuska; jean-philippe.lhernould@univ-poitiers.fr; ORCID ID: orcid.org/0000-0001-7871-1353
Sažetak
Većina dostupnih podataka upućuje na to da je neprijavljeni rad uglavnom prisutan u području građevinarstva, obnove i popravaka, čišćenja, čuvanja djece i brige za starije i nemoćne. Mnogi od tih sektora prevladavaju u platformskoj ekonomiji i odnose se na usluge koje platformski radnici pružaju lokalno ili na mjestu korisnika usluge.
Cilj je ovog rada istražiti specifična pitanja koja se javljaju u vezi s prekograničnim platformskim radom glede neprijavljenog rada shvaćenog kao prihod koji je u cijelosti ili djelomično prijavljen u jednoj zemlji s ciljem, odnosno s rezultatom, izbjegavanja primjene pravila druge zemlje.
Složenost pravila EU-a koja se primjenjuju na prekogranične situacije i nedostatak učinkovite razmjene informacija među zemljama članicama povećava rizike s obzirom na ovaj oblik neprijavljenog rada platformskih radnika i iz perspektive socijalnog prava i radnog prava. Glede socijalnog prava, glavni je izazov identificirati mjerodavno pravo socijalne sigurnosti i pravna pravila koja se primjenjuju u slučaju prekograničnog platformskog rada. Premda Uredba (EC) 883/2004 sadržava jasne odredbe o rješavanju sukoba prava, njihova je praktična primjena ponekad vrlo problematična. To objašnjava i rizike neprijavljenog rada: sudionici mogu biti skloni, iako mogu to i nenamjerno činiti, izbjegavanju primjene prava države u kojoj bi prihodi trebali biti prijavljeni. Problemi mogu posebno nastati, iako ne i samo tada, u situaciji kada je platformski radnik zaposlen ili pak obavlja posao u okviru samostalne djelatnosti (samozapošljavanja) istodobno u dvije zemlje članice. S obzirom na radno pravo, rizik neprijavljenog rada posebno se javlja u slučajevima moguće reklasifikacije prekograničnog platformskog rada u radni odnos koji osoba inače obavlja kao samozaposlena. Ako bi ugovor o uslugama retroaktivno bio ocijenjen od strane domaćeg suda kao odnos zasnovan na ugovoru o radu na koji treba primijeniti domaće pravo, platformski radnik koji je registriran kao samozaposlena osoba mogao bi se naći u situaciji neprijavljenog rada.
U radu se raspravlja i o pitanju jesu li odredbe kojima se određuje mjerodavno pravo socijalne sigurnosti prema Uredbi (EC) 883/2004 u skladu s pravilima o slobodnom kretanju usluga. Naime, čl. 56. UFEU-a zahtijeva ukidanje svih zapreka slobodnom pružanju usluga te se s obzirom na to upozorava na dva moguća problema. Prvo, države mogu donijeti stroge mjere u borbi protiv neprijavljenog rada, primjerice propisati određene kazne, te je stoga potrebno procijeniti njihovu usklađenost s pravilima o slobodi kretanja usluga. Drugo, pogreške glede određenja mjerodavnog pravnog sustava socijalne sigurnosti mogu dovesti do neprijavljenog rada te posljedično do financijskih i drugih kazni iako platformski radnik možda nije bio odgovoran za te pogreške. Posljednje je analizirano pitanje jesu li pravna pravila EU-a prema kojima može doći do čestih promjena u pripadnosti određenom sustavu socijalne sigurnosti samozaposlenih osoba koje obavljaju platformski rad previše kompleksna, čime potencijalno potiču neprijavljeni rad.
Ključne riječi: prekogranični platformski rad; neprijavljeni rad; Uredba 883/2004; Uredba (EC) 593/2008; sloboda kretanja usluga
Hrčak ID: 244582
URI: https://hrcak.srce.hr/244582
Stranice: 455-479