Evaluating the Formal Independence of National Regulatory Authorities in the European Union’s Energy Sector and Beyond
Aleš Ferčič, Ph. D., Associate Professor, Faculty of Law, University of Maribor, Mladinska ulica 9, 2000 Maribor, Slovenia; ales.fercic@um.si; ORCID ID: orcid.org/0000-0003-1823-1141
Summary
European Union’s energy law stipulates numerous obligations with the intention of achieving a desired level of independence of national regulatory authorities. This article offers an insight into the said obligations as well as into their development and their evaluation. The latter is carried out via two sound benchmarks, i.e. via Gilardi’s test and via the new comprehensive independence test. The new test learns from its antecedents, particularly from the methodological point of view. However, it advocates stricter requirements and, consequently, higher independence standards as developed in the most recent regulatory practice and theory. The evaluation of the past and present supranational legal framework in the field of energy reveals a decent progress on the subject of the formal independence of national regulatory authorities but unfortunately also a significant untapped potential which must be considered when drafting the new supranational rules. Moreover, it can be considered when transposing the new Electricity Directive in the national legal system since in the discussed field the directive in question ‘merely’ aims to achieve a minimal harmonization. And last but not least, lessons learned from the discussed case are transferable to other economic sectors, in particular to (other) utilities sectors.
Key words: national regulatory authorities (agencies), good regulatory practices and principles, formal independence, the new Electricity Directive, the comprehensive independence test
DOI: https://doi.org/10.3935/zpfz.72.5.02
Hrčak ID: 284802
URI: https://hrcak.srce.hr/284802
Pages: 1183-1218
________________________________________________________________________________________________________
Evaluacija formalne neovisnosti nacionalnih regulatornih tijela u energetskom sektoru Europske unije i šire
Dr. sc. Aleš Ferčič, izvanredni profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mariboru, Mladinska ulica 9, 2000 Maribor, Slovenija; ales.fercic@um.si; ORCID ID: orcid.org/0000-0003-1823-1141
Sažetak
Regulatorno upravljanje dominantna je paradigma u području upravljanja već desetljećima. U toj paradigmi nacionalna regulatorna tijela sada su među ključnim igračima zbog svojih (potencijalnih) prednosti. Njihova neovisnost prihvaćena je kao jedno od vodećih načela za institucionalni dizajn nacionalnih regulatornih tijela. Sukladno tome, energetsko pravo Europske unije propisuje brojne obveze s namjerom postizanja željene razine neovisnosti nacionalnih regulatornih tijela. Ovaj članak nudi uvid u navedene obveze kao i u njihov razvoj i vrednovanje. Vrednovanje se provodi pomoću dvaju mjerila, tj. Gilardijevim testom i novim sveobuhvatnim testom neovisnosti koji uči od svojih prethodnika, posebice s metodološkog gledišta. Potonji zagovara strože zahtjeve i, posljedično, više standarde neovisnosti kako su razvijeni u najnovijoj regulatornoj praksi i teoriji. Procjena dosadašnjeg i sadašnjeg nadnacionalnog pravnog okvira u području energetike otkriva pristojan napredak u pitanju formalne neovisnosti nacionalnih regulatornih tijela, ali nažalost i značajan neiskorišten potencijal, koji je u članku eksplicitno obrađen, kako bi se mogao efikasno uzeti u obzir pri izradi novih nadnacionalnih pravila. Štoviše, može se uzeti u obzir prilikom transponiranja nove Direktive o električnoj energiji u nacionalni pravni sustav jer ta Direktiva u razmatranom području “samo” ima cilj postići minimalno usklađivanje (harmonizaciju). I na kraju, ali ne i najmanje važno, lekcije naučene iz razmatranog slučaja mogu se prenijeti i na druge gospodarske sektore, posebice na (ostale) infrastrukturne sektore.
Ključne riječi: nacionalna regulatorna tijela (agencije), dobre regulatorne prakse i principi, formalna neovisnost, nova elektroenergetska Direktiva, sveobuhvatni test neovisnosti
DOI: https://doi.org/10.3935/zpfz.72.5.02
Hrčak ID: 284802
URI: https://hrcak.srce.hr/284802
Stranice: 1183-1218